Naslovnica arrow Tržišta nekretnina arrow Tržište nekretnina u Crnoj Gori arrow Pad prometa zbog problema sa uknjižbom
Pad prometa zbog problema sa uknjižbom PDF Ispiši E-mail
Wednesday, 13 August 2008
Oglasavanje na nekretnine365.com magazinu za nekretnine

 Strani državljanin koji je u Crnoj Gori kupio stan ili zgradu može te nekretnine da uknjiži u katastar, ali nema nikakva prava na dvorište i zemljište koje služi stanu ili zgradi jer Uprava za nekretnine odbija uknjižbu dvorišta i zemljišta. Aktuelnom uredbom Vlade nije riješen problem uknjižbe stranaca kao fizičkih lica za zemljište u Crnoj Gori, uz obrazloženje da to nije moguće zbog sadašnjih svojinskih propisa.

 Advokati iz Kotora Slavo i Danijel Ijačić, ocjenjuju da stalne promjene uredbe i nakaradno tumačenje svojinskih propisa od strane Uprave za nekretnine, “produbljuje nepovjerenje stranaca u pravni sistem i iritira stručnu javnost".
Oni su dostavili Skupštini Crne Gore inicijativu za pokretanje rasprave oko ove aktuelne problematike, jer smatraju da Skupština kao najveće zakonodavno tijelo koje donosi svojinske zakone treba da se uključi prevashodno autentičnim tumačenjem svojih zakona , kako bi se prevazišle sadašnje nedoumice u njihovoj primjeni.
- Ovakvo tumačenje propisa u praksi dovodi do apsurda. Dakle, strani državljanin za razliku od drugih stanara u zgradi recimo ne može da prolazi do svog stana, ili da parkira automobil, odmara jer formalno pravno nema vlasničkih prava na zemljište - kažu Ijačići u dopisu upućenom Skupštini.
Oni tvrde da je zbog ovog "apsurda prilično blokiran promet nekretnina na Crnogorskom primorju, te da niko nije zadovoljan".
- Uprava za nekretnine koja sprovodi postupke uknjižbe, a zatim i resorno Ministarstvo finansija protumačili su da uknjižbe nijesu moguće po sadašnjim propisima i da treba čekati novi svojinski zakon. To nije tačno, naprotiv uknjižba je moguća i po sadašnjim propisima - kategorični su u advokatskoj kancelariji "Ijačić" koja ima dugogodišnje iskustvo u zemljišno-knjižnom pravu.
Ijačići smatraju da je u ovom slučaju "Skupština Crne Gore neopravdano pasivna", i ističu da je "u pravu pravilo da tumačenje propisa daje donosilac, te da organi Uprave za nekretnine mogu da tumače svoje propise, ali ne i svojinske zakone koje donosi Skupština".
- U ovom slučaju radi se o preuzetom jugoslovenskom zakonu o osnovama svojinsko-pravnih odnosa, te republičkim zakonima o etažnoj svojini i državnom premjeru i katastru. Autentično tumačenje ovih zakona po Poslovniku trebalo bi da daje Skupština ili Odbor za ustavna i zakonodavna pitanja, čime bi se izbjegle očigledne dileme i pogrešna tumačenja u praksi - ističu Ijačići.
Oni kažu da se u predmetima u kojima se odbija uknjižba strancima na dvorište i zemljište koje služi zgradi, Uprava za nekretnine poziva na raniji Savezni jugoslovenski zakon o osnovama svojinsko-pravnih odnosa iz 1980. godine prema kojem stranac na osnovu reciprociteta može postati vlasnik samo stana ili stambene zgrade.
- Pošto se u tekstu zakona ne spominje izričito i zemljište na kojem se nalazi stan ili zgrada, u Upravi za nekretnine su protumačili da strancu ne pripada i pravo na zemljište. Međutim, svaki zakon treba tumačiti po pravilima tumačenja propisa, dakle u ovom slučaju i bivše jugoslovenske zakone pravilima evolutivnog, ciljnog i logičkog tumačenja, a ne usko, selektivno kako to čini Uprava za nekretnine u svojim odlukama - navodi se u dopisu.
Ijačići ističu da se u tumačenju i primjeni bivšeg saveznog propisa prećutkuju odredbe glave 7. prema kojima se republički propis iz ove oblasti pretpostavlja saveznom zakonu.
- Iako još nije donijet crnogorski zakon o svojinskim odnosima, ovu pravnu prazninu treba popuniti shodno pravilima analogije, jer smatramo da je ova pravna praznina u iščekivanju novog zakona nadomještena važećim Zakonom o etažnoj svojini Crne Gore, koji reguliše uzajamne vlasničke odnose zgrade i dvorišta bez obzira na lični status vlasnika stana ili zgrade - tvrde Ijačići.
Prema tom zakonu, vlasniku stana ili zgrade pripada i pravo svojine ili korišćenja zemljišta koje služi za redovnu upotrebu stana ili zgrade.
- Sticanjem svojine na stan ili zgradu vlasniku po automatizmu pripadaju prava i na dvorušte, a time i pravo na uknjižbu. Jer dvorište se u takvom slučaju smatra tkz. pripatkom glavne stvari, kao što recimo kupcu gusala pripada i gudalo - objašnjavaju oni.
Ijačići dalje napominju da je Uprava za nekretnine samo organ evidencije prava i da uknjižbe rješava na osnovu javnih ili privatnih isprava, te da nije ovlašćena da preisputuje rad suda koji u skladu sa zakonom donosi svojinske presude ili ovjerava ugovore, već samo registruje stečena prava.


http://www.vijesti.cg.yu

 

Vezani članci

RocketTheme Joomla Templates