|
Tuesday, 14 October 2008 |
|
Duh stare Trešnjevke se devastira. Pod utjecajem korporativnog kapitala Trešnjevka dramatično mijenja identitet. Naselje Istrana, bivša trasa Samoborčeka i stara Tvornica svile koja zjapi u derutnom stanju dokaz su da je trešnjevačka baština potpuno zapostavljena. U cijeloj četvrti gotovo da nema normalnog pločnika, a dobar su primjer Kranjčevićeva i Nova cesta gdje je Zagrebparking i pločnike pretvorio u parkirking. Građani ostaju bez životnog prostora, a između automobila provlače se poput krtica.
Tratinska ulica od Cibone do Trešnjevačkog placa potpuno je zamrla. Izbrojili smo čak 36 zatvorenih lokala, oblijepljenih različitim, neurednim plakatima. Otvaranjem golemih trgovačkih centara u rubnim dijelovima grada pojedini dijelovi i ove četvrti potpuno su umrli. Budući da je u pripremi natječaj za Trešnjevački plac, mjerodavne molimo da budu oprezni i da mu ne oduzmu njegovo obilježje.
Tim su riječima urbanisti Borislav Doklestić i Jasmina Sirovec Vanić te urbani sociolog Ognjen Čaldarović nedavno predstavili izložbu i projekt s temom kako malim zahvatima u prostoru poboljšati Trešnjevku. Projekt se pripremao dvije godine, a u njemu su sudjelovali i studenti sociologije koji su anketirali 150 Trešnjevčana o tome što misle o prostoru u kojemu žive.
Urbanist Doklestić rekao je da je Trešnjevka pretrpjela prijelaz iz niske u visoku gradnju. Na mjestima nekada malih obiteljskih kuća niknule su zgrade, a pritom se nisu povećale javne površine.
- Gustoća gradnje postala je kritična. Zato je potrebna rehabilitacija ulica, ali bez grube intervencije. To, među ostalim, znači s pločnika ukloniti parkirane automobile te vratiti lokale i životne sadržaje. Zašto Trešnjevka ne bi dobila jednu ulicu poput Jurišićeve - pita Doklestić te dodaje da projekt nema zakonsku snagu, ali bi Gradu trebao poslužiti kao korisna građa kojom može regulirati apetite investitora i zaštititi građane.
Sociolog Čaldarović naglasio je da žele pokazati da postoji urbanizam koji ne ide na ruku korporacijama s golemim kapitalom jer one od grada prave takozvani negrad?ili grad za rušenje. - Termin new gentry?označuje novo plemstvo 21. stoljeća čiji megaprojekti gradu uopće nisu potrebni jer ništa ne rješavaju - kaže.
|