|
Zbog niže cijene nekretnina, manjeg stresa i užurbanosti, mira, zelenila te manjeg prireza, 65.000 ljudi žive u satelitskim gradovima
Svakoga dana 65 tisuća stanovnika gradova u zagrebačkom prstenu putuje na posao u Zagreb. S njima se u autobusima i vlakovima vozi i više od trideset tisuća đaka i studenata, pa tako svakodnevno oko 100.000 ljudi migrira iz manjeg mjesta u hrvatsku metropolu.
Čisti zrak, mirniji životni ritam, manji prirez i povoljnije cijene nekretnina najčešći su razlozi zbog čega se ljudi, čak i ako su cijeli život živjeli u Zagrebu, često odlučuju preseliti u neki od obližnjih gradova. Usporedili smo karakteristike pet gradova u zagrebačkom prstenu i saznali od ljudi koji u njima žive koje su njihove najveće prednosti. Kvalitetan život jamči niz različitih kriterija, poput broja trgovina, odgojnih i obrazovnih ustanova, ali i povezanost s metropolom koja je ipak administrativno središte.
Bez robovlasničkih kredita
Veliku ulogu ima dakako i cijena nekretnina. Dok je svakom stanovniku Zagreba kupovina stana ili kuće noćna mora jer najčešće znači ulazak u “robovlasnički” kredit na više desetaka godina, cijene u obližnjim gradovima osjetno su povoljnije. Najjeftinije će proći oni koji se odluče za Dugo Selo, gdje je u rujnu prosječna cijena kvadrata iznosila 1463 eura. Slijedi Zaprešić u kojem za kvadrat životnog prostora treba izdvojiti 1528 eura, a od pet gradova koje smo analizirali, najskuplje je bilo kupiti stan u Sv. Nedelji, gdje je kvadrat stajao prosječno 1690 eura.
Za 20 minuta do centra
Od svih gradova u zagrebačkom prstenu najviše stanovnika ima Velika Gorica, iz koje se do grada stiže za samo desetak minuta državnom cestom. Međutim, građani Velike Gorice ni ne moraju ići često u Zagreb ako to ne žele. Niska je stopa nezaposlenosti (od 63.517 stanovnika bez zaposlenja je samo 1670), postoji sedam osnovnih i četiri srednje škole, međutim samo dva vrtića. Iako obiluje manjim trgovinama, za veliki šoping ipak treba potegnuti do Zagreba. Šoping za koju godinu neće biti razlog za putovanje u Zagreb Zaprešićanima, koji očekuju otvorenje najvećeg trgovačkog centra u svojoj neposrednoj blizini. Nešto manje od 25 tisuća stanovnika odlično je povezano s metropolom prigradskom željeznicom, tako da do centra Zagreba mogu stići za dvadesetak minuta - brže od stanovnika udaljenijih zagrebačkih kvartova koji nemaju željeznicu. U Zaprešiću se svake godine izgradi oko 100 novih stanova, a za pet godina gradske vlasti očekuju da će biti 1500 stanova više nego danas. To bi začilo i 5000 novih stanovnika ovog gradića.
Najveći prirast stanovnika
Dugo Selo bilježi jedan od najvećih porasta broja stanovnika posljednjih godina. Sa 13.000 stanovnika, koliko je imao na posljednjem službenom popisu iz 2001. godine, “skočio” je na današnjih, procjenjuje se, dvadesetak tisuća. Trenutačno se tamo gradi oko tisuću novih stanova, pa gradske vlasti očekuju daljnji priljev stanovnika. Iz Dugog Sela do Zagreba automobilom se stiže za nekoliko minuta autocestom, koja za tu dionicu stoji tek tri kune, a vožnja vlakom traje dvadesetak minuta. Osnovnoškolci, međutim, ovise o samo jednoj, ali je gradnja druge započela ove godine. Srednja škola također je samo jedna, kao i vrtić. Jedan od razloga za preseljenje ili život izvan Zagreba svakako je i financijske prirode. Na tom području “bodove” dobivaju Samobor i obližnja mu Sveta Nedelja. Samobor još uvijek uopće nema prirez, a u Svetoj Nedelji on iznosi tri posto. U ostalim gradovima u okolici prirez je 12 posto, a u Zagrebu čak 18, što je najviše u Hrvatskoj. Najveća mana Samoboru i Svetoj Nedelji je loša, odnosno skupa, povezanost sa Zagrebom. Vlak već godinama ne vozi, a autobus postoji jedino od Samoborčeka koji jednosmjernu vožnju naplaćuje 22 kn, a noćnu vožnju i vožnju vikendom cijena se udvostručuje. Sv. Nedelja proglašena je jednim od 10 najbogatijih gradova u Hrvatskoj.
|
