|
Kako je 11 lanjskih dobitnika subvencioniranog stambenoga kredita s kamatom od 1,8 posto odustalo od tog kredita, Sveučilište u Zadru raspisalo je pozivni natječaj na koji se javio 61 kandidat.
Razlozi odustajanja od naizgled povoljnih kredita različiti su, ali većina nije uspjela naći stan u Zadru za iznos subvencioniranoga kredita po cijeni koju je odredilo Ministarstvo znanosti, a da ne uzmu i komercijalni kredit po tri puta većoj kamati, pa čak i nenamjenski, koji ima najviše kamate.
Uvjeti su, na žalost, ostali isti, pa je prema restriktivnim mjerama koje propisalo Ministarstvo znanosti za jednu osobu određeno 52 metra četvorna, ali po cijeni kvadrata u Zadru od 1100 eura, dok je u drugim sveučilišnim centrima ta cijena, koja limitira i iznos kredita, veća. Mi smo protestirali tražeći da se taj iznos poveća, ali bez uspjeha, kazao je prof. dr. Vladimir Skračić, koji je uz prof. dr. Mithada Kozličića i prof. dr. Miroslava Glavičića u Stambenom povjerenstvu koje je izradilo najnoviju listu dobitnika kredita. Cijena stanova u Zadru unatoč velikoj stambenoj izgradnji ne pada ispod 1600 eura, a cijena novoga kvadrata kreće se oko 1800 eura.
- Ja ne znam jesmo li ove slobodne kredite mogli i prije riješiti, ali učinili smo sve da se i oni iskoriste budući da rok istječe zadnjega dana prosinca, ističe prof. Skračić. Na listi dobitnika je 13 imena, među kojima je dvoje povratnika koji po odredbi resornoga ministarstva imaju pravo na kredit po istom pravilniku, ali izvan kvote. Lista je na žalbenom roku do 5. studenog, a onda se šalje na potpis ministru Draganu Primorcu. O “blagoslovu” iz Ministarstva ovisit će vrijeme njezine realizacije u Zagrebačkoj banci. Lani su kreditne liste zbog žalbe Zadra na iznos stambenog kvadrata kasnile, pa su, doznajemo, neki ostali bez kapare za stan.
Zadarsko sveučilište u prošloj je godini dobilo kvotu od 49 subvencioniranih kredita za koje se javilo 90 zaposlenika iz nastavno-znanstvenoga kadra Sveučilišta, tražeći kredit za kupnju novog ili preuređenje starog stana, ali i za zamjenu prijašnjeg komercijalnog kredita. Iako kredit ima svrhu zadržavanja i pridobivanja znanstvenoga kadra, a kamata je simbolična s rokom od 30 godina za otplatu, znanstveni novaci, koji su mahom bili zainteresirani, nisu tim kreditom mogli riješiti kupnju stana. Morali su uzeti još i komercijalni kredit pa im je ukupna rata “pojela” veći dio plaće.
– Ja sam imao sreću što mi je na dan obrade kredita sjela prva doktorska plaća, pa nisam trebao jamce, kazao nam je najmlađi doktor znanosti na Zadarskom sveučilištu docent Nikola Vuletić, koji je također morao uzeti i komercijalni kredit.
|
