|
Srbija mora što prije da usvoji zakone o građevinskom zemljištu i prometu nekretnina i da maksimalno pojednostavi i ubrza proceduru za izdavanje građevinskih dozvola.
U suprotnom, trenutno veliko interesovanje stranih investitora preusmjeriće se na neka druga tržišta, Albaniju na primer.
Osim za poslovnim prostorom, strani investicioni fondovi i građevinske firme iz Grčke, Španije, Italije, Engleske, Emirata tragaju i za slobodnim lokacijama u Beogradu gdje bi zidali stanove. Jer, glavnom gradu nedostaje oko 100.000 stanova.
Kako kaže Miodrag Kušić, direktor američkog “Rimaksa” za Srbiju i Crnu Goru, investitori kod nas teško dolaze do lokacija zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa. Inače, pod okriljem “Rimaksa” u 70 zemalja svijeta radi 7.500 agencija za promet nekretnina.
”Svjetska finansijska kriza odrazila se i na naše tržište .U odnosu na okruženje, situacija je ipak kod nas drugačija. U Srbiji, posebno u Beogradu, nema dovoljno stanova, potražnja ne jenjava, mada promet opada zbog restriktivne politike banaka. Cijene loših stanova na neatraktivnim lokacijama bilježe pad do deset odsto, ali nikakvih drastičnih promjena nema niti će ih biti. U Mađarskoj, Rumuniji, Bugarskoj, pa i Španiji, izgrađeno je više kvadrata nego što je tržištu bilo potrebno. Zbog finansijske krize, u tim zemljama opala je potražnja i kvadrati pojeftinjuju i za 40 odsto. Međutim, elitne lokacije i luksuzni kvadrati odoljeli su svjetskoj finansijskoj krizi. Jer, riječ je o specifičnoj klijenteli. Najbolji primjer je Amerika, koja je krizom najviše pogođena, gdje kvadrati vrtoglavo pojeftinjuju, ali luksuzne nepokretnosti i dalje drže cijenu. Uvijek je, naime, jedan segment tržišta otporan na bilo kakve finansijske promjene u svijetu”, objasnio je on pišu Večernje novosti.
Kušić naglašava da je tržište nekretnina u Srbiji neuređeno. Zato je neophodno donošenje zakona, jer prometom nekretnina treba da se bave, kao svuda u svijetu, samo profesionalci. Time bi država veliko polje sive ekonomije regulisala i značajan dio prihoda ubirala u svoju kasu.
U Crnoj Gori cijene nekretnina drastično padaju. U Budvi, u stambenim zgradama, sada kvadrat može da se kupi za 1.300 do 1.500 eua, što je u odnosu na prošlu godinu duplo jeftinije.
Za strance se otvorilo i novo tržište - Albanija, gdje je cijena zemljišta tri-četiri puta niža nego u Crnoj Gori.
|