|
Pod kojim će uvjetima dok traje kriza banke izdavati kredite s jedne strane građevinskim investitorima, a s druge strane građanima-kupcima stanova, bila je vruća tema okruglog stola na 5. sajmu nekretnina koji se prošli vikend održao u zagrebačkom Boćarskom domu.
Gojko Bežovan, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, prozvao je i pozvao bankare da se odreknu dijela ekstra profita i ponude partnerstvo hrvatskim gradovima koji su, kako kaže, najveća poduzeća. Kazao je da Budimpešta u stanogradnju investira osam posto, Ljubljana 10 posto, a Zagreb ispod dva posto.
- Ispaštaju mladi ljudi koji bi trebali biti najproduktivniji dio nacije. Ljudi se zaposle nakon fakulteta i nemaju se gdje zadužiti. Kad se zaduže, izračunajte, prosječna plaća, minus prosječna rata kredita, i mladom čovjeku ostane manje nego umirovljeniku - rekao je Bežovan.
Dražen Nikolić iz Raiffeisen banke odgovorio je da je brutalna istina da banke ne mogu spasiti ni tržište nekretnina, ni građevinsku industriju jer vlada povećani oprez. Banka banci ne posuđuje novac, nego odgovorno plasira novac štediša, kazao je Nikolić i dodao da ima gra
đevinaraca i investitora koji su zemljište kupili od prvog vlasnika, a ne preko špekulanata te da bi oni mogli sniziti cijene kako mladi ljudi ne bi grcali u visini kredita.
- Međutim, građevinski lobi odmah izvrši pritisak na njih jer bi u tom slučaju lančano trebale pasti cijene svih stanova na toj lokaciji - rekao je Nikolić.
Josip Tica, profesor na Ekonomskom fakultetu, kaže da je Ahilova peta Hrvatske golema kamatna stopa na tržištu kapitala. Posljednjih godina su, kaže, cijene nekretnina nerealno rasle i sada je naglo pala prodaja. Cijene nekretnina morale bi pasti čak za 50 posto da se zadrži ista količina prodaje stanova.
- To je dramatična situacija, a mogu pomoći vlasnici zemljišta snižavanjem svoje cijene. Vlasnik zemljišta je zaštićen, iako je pasivan. Ne plaća porez na neiskorišteno zemljište, nikog ne zapošljava i do beskraja ucjenjuje. Činjenica je da zbog toga pati građevinska i sva prateća industrija koja trenutno zapošljava sto tisuća ljudi - obrazložio je Tica.
Veliki problem je, smatra Tica, činjenica da nitko u Hrvatskoj ne zna stvarnu cijenu stana jer Porezna uprava te podatke ne daje u javnost.
- Svi indeksi nekretnina bilježe ono što je u oglasu, ali ne i kolika je stvarna cijena stana, postignuta nakon cjenkanja. Ni Državni zavod za statistiku ne pritišće Poreznu upravu, dapače, oni samo prikupljaju cijene novogradnje, a cijene starih stanova ne evidentiraju, iako gotovo 80 posto kupljenih stanova otpada na staru gradnju. Bežovan smatra da država i lokalne samouprave trebaju intervenirati uvođenjem poreza na neiskorišteno zemljište.
Govoreći o kamatnoj stopi, Nikolić je rekao da će kamate uskoro najvjerojatnije rasti te da ljudi trebaju biti homo-ekonomikusi i uzimati kredite koje su sposobni otplatiti.
|
