|
Budućnost arhitekture su hibridni prostori, spoj nekoliko posve različitih arhitektonskih programa u jednom, ako je suditi po novijim bitnim zgradama. Temom se bave i u novom broju arhitektonskog časopisa a+t gdje kao primjer pokazuju i Muzejski trg u Louisivilleu, sjajan projekt Joshue Ramousa Rexa, dok je na naslovnici upravo izašlog ICON magazina zgrada u Pekingu, Linked Hybrid, Stevena Holla. Oba su arhitekta iz Amerike i obojica su bili gosti u Zagrebu, i to Rex u sklopu ČIPTalksa, a Holl kao gost Dana Orisa.
Iako u široj definiciji hibridni prostori nisu novost, jer o njima još govori Rem Koolhas u knjizi “Delirious New York” 70-ih godina, tek su nove tehnologije omogućile da se cijela stvar razmaše do kraja. Knjiga je tada smatrana utopijom, a ovih dana otkriven Koolhasov projekt za 111 New Jersey neboder u New Yorku upravo zadovoljava kriterije iz knjige - generička kvaliteta dopušta beskonačne kombinacije programa na različitim katovima.
Projekti rastućih zemalja
Ipak, najveći je prototip projekt Stevena Holla za Peking. Takvi prostori često postaju novi centri okupljanja jer je riječ o gradu unutar grada, na 220 četvornih metara. Kroz osam tornjeva na različitim etažama povezuju se različiti programi: vodeni vrtovi, stanovi, spa centri, bazeni, vrtić, kino, hotel, penthouse...
Kao i kod Hollova projekta, tako su i kod Rexova projekta javni sadržaji, koji su inače smješteni u prizemlju, raspoređeni u različitim volumenima i na više razina, a program, osim kulture, obuhvaća i stanovanje, hotele i urede. Takvi projekti najčešći su u zemljama s velikim ekonomskim rastom, poput Kine i nekih zemalja Bliskog istoka, ali postoje i u manjim omjerima.
Novost je kod te tipologije da zgrade kulture, primjerice muzeji, nisu više pojedinačne ikone koje definiraju grad, nego su “anonimne” građevine smještene unutar takvog kompleksa. Slično se događa i u Kopenhagenu, u projektu Scala mlade danske zvijezde Bjarke Ingelsa, arhitekta kojega smo imali prilike vidjeti i na kongresu arhitekata u Opatiji.
Domaći primjeri
Gradska knjižnica u kombinaciji s hotelom i trgovinama jamči bližu povezanost kulture i komercijalnog i na ekonomskoj razini te se omogućava i direktno financiranje kulture. Treba podsjetiti da je sličnu ideju imao i biro Njirić na natječajnom radu za Muzej suvremene umjetnosti gdje je MSU smjestio unutar shopping centra koji bi muzej financirao.
Takva interakcija, odnosno kombinacija različitih programa, privatnih s javnim, odvija se u manjoj skali na nekoliko postojećih projekata u Hrvatskoj, u koje treba ubrojiti Prebendarske vrtove Gorana Rake, Mercator Igora Franića u Zagrebu, stambeno-poslovni objekt TIZ Nikole Bašića u Zadru i novi projekt Randića i Turata u Rijeci.
|
