|
Građani protiv drastičnih intervencija |
|
|
|
|
Tuesday, 13 January 2009 |
|
Grupa građana Tivta pokrenula je potpisivanje peticije kojom se od Ministarstva za ekonomski razvoj traži da odbaci Nacrt studije lokacije i strateške procjene uticaja za ostrvo Sveti Marko koji su trenutno na javnoj raspravi.
Prema Nacrtu studije lokacije ostrvo Sveti Marko predviđene su drastične intervencije u prostoru ne samo tog netaknutog prirodnog dragulja, već i okolnog akvatorijuma.
Planeri iz preduzeća Urbi Montenegro iz Pogorice, koje je uradilo Nacrt studije po narudžbi Ministarstva za ekonomski razvoj, zacrtali su da Sveti Marko, najveće ostrvo u Boki, bude “dograđen“ i proširen još jednim manjim vještačkim poluostrvom na sjeverozapadnom dijelu, kojim bi se uništila aktuelna plićina Tunja. Predviđa se i intenzivna gradnja na ostrvu, kao i izražena betonizacija obale otoka, pogotovo na sjevernoj i istočnoj strani.
Ostrvo Sveti Marko je sa oko 95 odsto u vlasništvu ruske kompanije Metropol, koja je najavila da će na njemu izgraditi ekskluzivno turističko naselje vrijedno oko 450 miliona eura.
U peticiji se od Ministarstva za ekonomski razvoj traži da odbaci takav dokument i pokrene “ponovnu izradu studije lokacije i strateške procjene uticaja na životnu sredinu za ostrvo Sveti Marko bazirane na zakonu, planovima višeg reda, uz angažovanje novih subjekata za njihovu izradu, uz isključivanje mogućnosti da isti subjekti ili lica izrađuju oba dokumenta.”
”U skladu sa Zakonom o zaštiti prirode tražimo proglašavanje zaštićenog područja na Svetom Marku i akvatorijumu pored ostrva koje bi obuvatalo rt Debela glava, obalu od tog rta, preko plaže Gabrio do rta Jezičac, kopneni dio plaže Gabrio (teniski tereni kluba Mediterane), plićinu Tunja, otok Gospe od milosti, kao i akvatorijum minimum 100 metara van definisane linije”, navodi se u peticiji.
Potpisnici peticije smatraju da je koncept valorizacije Svetog Marka potpuno suprotan principima održivog razvoja, te da nijesu uvažene pouke iz vremena kada je na njemu bilo naturističko naselje francuskog “Cluba Mediteranee”, koje je bilo potpuno usklađeno sa prirodom, kao ni negativni primjeri tuđih loših iskustava sa pretjeranom betonizacijom i apartmanizacijom obale.
|