|
Upozorenje pravnika dodatno je potvrđeno stavom hrvatskog Odbora za
praćenje pregovora sa Evropskom unijom koji je zatražio da se na 12
godina odloži liberalizacija tržišta poljoprivrednog zemljišta.
Udruženje pravnika Crne Gore (UPCG) očekuje da
ovlašćeni predlagač zakona o svojinsko pravnim odnosima dodatno sagleda
sve okolnosti i Skupštini uputi predlog koji bi sa više suptilnosti
uredio pravni režim tržišta nekretnina. Generalni
sekretar Udruženja, Branislav Radulović, kazao je da je upozorenje
pravnika, da Crna Gora sa povišenim oprezom treba da uredi svojinska
prava stranaca jer svaka krajnost može proizvesti dugoročno negativne
posljedice, dodatno potvrđena stavom hrvatskog Odbora za praćenje
pregovora sa Evropskom unijom.
Hrvatski Odbor je zatražio da se na 12 godina odloži liberalizacija tržišta poljoprivrednog zemljišta.
„Ovo zalaganje, u pogledu definisanja prava
stranaca, Hrvatskoj ne smeta da bude lider u postupku pridruživanja EU
na prostoru zapadnog Balkana“, saopštio je Radulović agenciji
Mina-business.
On smatra da otvaranje Crne Gore i potrebu
stranog investiranja ne treba izjednačiti sa potunom liberalizacijom
tržišta nekretnina, niti samu kupovinu nekretnina sa stranim
ulaganjima.
„Crna Gora je i danas vrlo liberalna po pitanju
svojinskih prava stranih državljana jer oni, bez ograničenja, mogu
sticati prava vlasništva na stanovima i poslovnim prostorima, a kao
vlasnici privrednih društava i na zemljištu“, dodao je Radulović.
Prema njegovim riječima, planirana „totalna
liberalizacija“ predviđena ranijim Predlogom zakona o svojinsko-pravnim
odnosima Crne Gore neće dovesti do promjene strukture stranog kapitala,
posebno ne veću zastupljenost grinfild /green-field/ investicija.
„Omogućavanjem stranim građanima da, bez
utvrđenih ograničenja, kupuju i zemljište i šume samo će povećati
ućešće sredstava od prodaje u odnosu na ona dobijena kroz stvarne
investicije“, naveo je Radulović.
Udruženje pravnika smatra da treba prociznije
sagledati uporedno-pravna rješenja koja ukazuju da Danska, koja je
članica EU, vrlo precizno ograničava prava stranaca na svojoj obali.
U Austriji stranci mogu kupovati nekretnine u
gradskim sredinama ali ne i u alpskom području, kao i u Norveškoj gdje
stranac može kupiti stan u Oslu, ali ne i zemljište na nepreglednim
prostranstvima ove zemlje.
Stranci na Malti ne mogu biti vlasnici placeva
ili stanova, sa izuzetkom onih državljana EU koji su stalno nastanjeni
pet godina i podnijeli su aplikaciju sa prijem u državljanstvo.
„Crna Gora, u cilju privlačenja stranih
investicija, treba da afirmiše institut koncesija kao što je to uradila
Bugarska", smatra Radulović.
Bugarska, kako je dodao, nije rasprodala svoju
imovinu već je sa stranim investitiorima uglavnoom potpisla ugovore o
koncesijama čime ne samo da nije otuđila vlasništvo nad zemljom već je
i onemogućila njegovu prenamjenu i fiktivnu kupovinu sklopljenu samo
radi dalje preprodaje.
Radulović je ponovio da je u zemljama u razvoju
napušten koncept koncesija na 99 godina i sada se one afirmišu da, kao
i dugoročni zakupi, traju do 30 godina.
„Afirmacijom modela koncesija i dugoročnog
zakupa, a ne koncepta prodaje, ostvario bi se duplo pozitivan efekat.
Nastavio bi se priliv kapitala, a ne bi se obavljao klasičan prenos
prava vlasništva“, zaključio je Radulović. |
